"Ono što mislimo, to i postajemo!"

Misao je početak svega. Ne vidiš je, ne čuješ je, ali ona gradi tvoju stvarnost. Tišina u tvojoj glavi nije praznina, to je prostor u kojem se oblikuješ.

Sve što jesi danas, jednom je bilo samo misao. Klica. Ideja. Slutnja. Sumnja. Vjera.
Sve počinje u onom tihom razgovoru koji vodiš sam sa sobom, kada niko ne gleda, i kad se ne moraš pretvarati.

Ako danima misliš da nisi dovoljno dobar, tvoje tijelo počinje da se ponaša kao da je manje vrijedno. Tvoje odluke se stišavaju. Tvoje prisustvo se povlači. Svijet ti tada uzvraća istom mjerom, jer mu pokazuješ kroz šta sve prolaziš iznutra.

Ukoliko u sebi nosiš misao: “Vrijedim. Rastem. Učim.”, tada mijenjaš ne samo svoj pogled, nego i način na koji te drugi doživljavaju. Počinješ drugačije hodati kroz dan. Otvaraš vrata koja su se činila zatvorena. Prilike prepoznaju tvoju tišinu, jer ona više nije sumnja, već snaga.

Tvoj um je vrt. Misli su sjeme. A ono što svakodnevno zalijevaš, to će i rasti.

Nećeš uvijek moći kontrolisati svijet, ali možeš čuvati granice svog unutrašnjeg prostora. Možeš birati čime ga puniš. Jer ono što ponavljaš, to postaje tvoja istina.
A tvoja istina je tvoj život.

Zato pazi šta misliš o sebi. U tim riječima, skriva se tvoj sutrašnji oblik.